Iako EU trenutačno zaostaje za SAD-om i Kinom u području tehnoloških invacija i razvoja umjetne inteligencije, ima područja, poput robotike ili biotehnologije u kojima je Europa vodeća u svijetu. Također, Europa briljira u laboratorijima i znanstvenim patentima.
Posljednjih godina Europska komisija ulaže golem novac kako bi
tehnološki napredni startupi izrasli u velike globalne tvrtke. Hrvatska
je još u ranoj fazi stvaranja potrebnog ekosustav za razvoj tehnološki
naprednih sturtupa, no vidljiv je napredak, ali i dotok europskog novca.
Ivan Pavić
iz tvrtke Green Energy Pal razvija pametne sustave za analizu potrošnje
i uštedu električne energije. Za projekt ima velike planove.
-
Mi trenutačno djelujemo na području Hrvatske, razvijamo svoju bazu
krajnjih korisnika, svoja inovativna rješenja, želimo izrasti u jednog
europskog igrača u području energetike, kazao je Pavić.
I Sven Barac, s agentskim sustavom za javnu nabavu koji pokreće umjetna inteligencija, vidi velike mogućnosti širenja izvan Hrvatske.
-
U budućnosti naravno da postoji potencijal da se širimo i na prodručje
Balkana, Europu a onda i cijeli svijet dolazi u obzir jer jednostavno -
mi imamo inžinjerska znanja da konkuriramo globalno, kazao je Sven Barac
("TOP" - agentski sustav umjetne inteligencije za javnu nabavu).
Kako
bi se znanje i ideje s fakulteta, iz laboratorija, inovacijskih centara
poput Nuqleusa, razvili u velike tehnološke kompanije, potrebno je
mnogo podrške - od državnih i gradskih inkubatora preko prostora i
opreme, do novca.
- Novac dolazi kroz različite potpore javnog
novca, izravno kroz nacionalne programe i europske programe, a posebno
dolazi kroz fondove rizičnog kapitala, koji se najčešće financiraju tako
da u njih ulaže netko od europskih javnih investitora, rekao je Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Jedan
od investitora je Grupa Europske investicijske banke, koja je u 10
godina u hrvatske inovacije i digitalizaciju uložila 700 milijuna eura, a
oko 380 milijuna u fondove rizičnog kapitala namijenjene financiranju
startupova. A novca ima još...
- Na razini Europske unije imamo i
Tech EU, znači platformu koja nastoji mobilizirati kroz našu
investiciju od 70 mlrd eura ukupno 250 mlrd eura do kraja 2027. Smatramo
da to može biti jako važan doprinos razvoju inovacija u Europskoj
uniji, kazao je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.
Golema podrška dolazi i od Europskog vijeća za inovacije.
-
Pomažemo tvrtkama koje su stvorene na sveučilištima i u fazi su
razvoja, da izrastu u velike, da prežive to osjetljivo razdoblje i
komercijaliziraju se. Raspolažemo proračunom od 11 milijardi eura,
financiramo 800 tvrtki, a u Hrvatskoj imamo devet projekata, što je
relativno malo, istaknuo je Michiel Scheffer, predsjednik Odbora Europskog vijeća za inovacije.
Stoga
je, uz ulaganja u znanje i znanost, potrebno, po uzoru na susjednu
Sloveniju ili malo dalju Estoniju, ubrzati razvoj sustavne podrške za
inovativne startupove u Hrvatskoj kako bi neki od njih izrasli u velike
tehnološke kompanije.
